Stadion Koševo

Stadion Koševo bio je simbolično srce XIV Zimskih olimpijskih igara i velika pozornica svečanog otvaranja 8. februara 1984. godine. Ovaj historijski "prirodni" stadion, obnovljen za moderno doba, dočekao je svijet u Sarajevu prizorom jedinstva i raskošne ceremonije.

Brze činjenice

• Lokacija: naselje Koševo, Sarajevo
• Uloga 1984.: domaćin svečanog otvaranja; mjesto olimpijskog plamena
• Kapacitet: 35.000 danas; približno 50.000 tokom Olimpijskih igara 1984.
• Izvorna izgradnja: 1947. (Vaso Todorović i Anatolij Kirjakov)
• Arhitekti obnove: 1980–1981. (Lidumil Alikalfić i Dušan Đapa)
• Današnji status: aktivan stadion; dom FK Sarajevo i fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine
• Zvanični naziv danas: Olimpijski stadion Asim Ferhatović-Hase

Uloga Koševa na Igrama 1984.

Stadion Koševo izabran je kao središnja tačka sarajevskog koncepta "kompaktnih Igara", jer je pružao veliki otvoreni prostor unutar administrativnih granica grada. Bio je oslonac Sportskog kompleksa Zetra, sjeverne ose olimpijskih zbivanja, u koju su ulazili i Olimpijska dvorana Zetra i staza za brzo klizanje.

Historija stadiona seže mnogo prije Olimpijade. Zamišljen još 1947. godine, projektovali su ga Vaso Todorović i Anatolij Kirjakov kao "prirodni" stadion, oblikovan tako da se skladno uklopi u brdovit, amfiteatarski pejzaž koševskog kraja. Veliki dio dobrovoljnog rada pri prvobitnoj izgradnji dali su sami građani, a stadion je nastao na mjestu nekadašnjeg vještačkog jezera.

Da bi zadovoljio stroge standarde Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) za 1984. godinu, stadion je između februara i augusta 1981. prošao kroz veliku rekonstrukciju. Pod vodstvom arhitekata Lidumila Alikalfića i Dušana Đape, obnovljen je "prirodni" oval stadiona, dodana je nova infrastruktura i proširen kapacitet kako bi mogao primiti desetine hiljada gledalaca očekivanih na zvaničnom početku Igara.

Forma stadiona i urbani kontekst

Crno-bijeli zračni snimak prikazuje Koševo kao prirodnu kotlinu uklopljenu u gradsko tkivo prije olimpijskih dogradnji.

Ovaj poslijeratni pogled nakon obnove prikazuje dovršeni stadion sa moderniziranim tribinama i atletskom stazom.

Zimski kadar uoči Igara prikazuje stadion pod snijegom dok se približava olimpijska sezona.

Povišeni ugao kadarom povezuje stadion s obronkom Koševa i okolnim gradskim blokovima.

Ovaj zračni snimak povezuje Koševo sa susjednim kompleksom Zetra u završnoj fazi olimpijskih priprema.

Kasniji panoramski pogled iz unutrašnjosti pokazuje očuvani ovalni oblik stadiona i raspored staze u svakodnevnoj upotrebi.

Savremena zračna perspektiva smješta Koševo u širi sjeverni sportski pojas Sarajeva.

Rekonstrukcija uoči Sarajeva '84

Na velikim radovima kojima je stadion obnovljen vide se pripremni zahvati i gradilišne zone.

Ovaj prizor s nivoa ulice dokumentuje planske i pristupne radove oko Koševa vidljive javnosti.

Zračni snimak iz faze gradnje pokazuje stadionsku školjku, stazu i servisne zone usred transformacije.

Radnici i kranovi na tribinama svjedoče o intenzivnom tempu konstruktivnih zahvata pred 1984.

Svečano otvaranje 1984.: globalni spektakl

Stadion Koševo je 8. februara 1984. u 14:30 po lokalnom vremenu bio mjesto zvaničnog početka XIV Zimskih olimpijskih igara. Ceremonija je bila i dvostruki jubilej, jer je obilježavala 60 godina od prvih Zimskih olimpijskih igara u Chamonixu. Program je osmišljen da predstavi "jugoslavenski folklorni mozaik" kroz veliki muzičko-scenski spektakl s 3.500 mladih izvođača, među kojima je 1.200 plesača pokretom simboliziralo težnje svjetske omladine ka miru i prijateljstvu.

Tradicionalni defile učesnika doveo je u arenu 1.437 takmičara iz 49 nacionalnih olimpijskih komiteta, što je tada bio rekord Zimskih olimpijskih igara. Nakon ulaska delegacija, Igre je zvanično otvorio Mika Špiljak, predsjednik Predsjedništva Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Olimpijska zastava podignuta je uz počasni plotun i zvuke Olimpijske himne, a nosili su je jugoslavenski sportisti Boris Strel i Boris Vujadinović.

Emotivni vrhunac ceremonije bio je dolazak olimpijskog plamena. Nakon puta kroz Jugoslaviju, baklju je na stadion unijela jugoslavenska prvakinja u umjetničkom klizanju Sanda Dubravčić. Uz ovacije punih tribina otrčala je počasni krug, a zatim se popela na posebno projektovanu, arhitektonski upečatljivu platformu nalik piramidi i upalila olimpijski plamenik. Taj plamen gorio je na Koševu tokom svih dvanaest dana Igara, vidljiv kao simbol njihovog kontinuiteta.

Prepune tribine i koreografisani program na terenu obilježavaju zvanični spektakl otvaranja na Koševu.

Ovaj široki ceremonijalni kadar prikazuje centralnu geometriju pozornice uokvirenu punim tribinama.

Nacionalne delegacije ulaze u formaciji dok parada sportista ispunjava teren i atletsku stazu.

Panoramski pogled na publiku bilježi svečane natpise na terenu posvećene godišnjici Zimskih olimpijskih igara.

Izvođači i sportisti kruže oko staze u gustom programu muzike i koreografije.

Platforma s plamenikom i efekti dima dominiraju ovim trenutkom iz sekvence paljenja plamena.

Semafor objavljuje otvaranje XIV Zimskih olimpijskih igara Sarajevo 1984.

Uniformisani izvođači prelaze preko terena u sinhronizovanom segmentu programa otvaranja.

Štampa je zabilježila snažan emotivni naboj tog dana. Izvještaji časopisa Olympic Review opisivali su tribine stadiona kao da se "šire poput cvijeta na zimskom suncu". I godinama kasnije, trenutak kada se Sanda Dubravčić penjala stepenicama da upali plamen ostao je urezan u kolektivno sjećanje kao krunski trenutak grada, "sjajni čas" u kojem je Sarajevo svijetu pokazalo svoju sliku moderne i bratstvom povezane prijestolnice.

Tehnički profil: priprema arene

Pretvaranje Koševa iz regionalnog fudbalskog stadiona u olimpijski objekat zahtijevalo je intenzivne konstrukcijske i tehnološke zahvate. Između 1980. i 1981. stadion je potpuno rekonstruisan u svega sedam mjeseci kako bi zadovoljio "najsavremenije" zahtjeve Organizacionog komiteta.

Ključne tehničke karakteristike olimpijske postavke 1984. bile su:

• Kapacitet: stadion je za ceremonije bio pripremljen za 45.000 do 55.000 gledalaca. Zvanični izvještaji navode da je za svečano otvaranje prodano 45.000 ulaznica, iako je interes bio mnogo veći od raspoloživog broja mjesta.
• Olimpijska platforma: središnji element postavke iz 1984. bila je maštovita, "zapanjujuća" arhitektonska piramida nasuprot zvanične tribine, koja je služila kao baza olimpijskog plamenika.
• Modernizirani sadržaji: obnovom su dodani nova atletska staza, modernizovana rasvjeta, restoran te unaprijeđena sigurnosna i pristupna infrastruktura.
• Televizijska infrastruktura: kako bi se doseglo procijenjenih dvije milijarde TV gledalaca širom svijeta, Radio-televizija Sarajevo rasporedila je dva reportažna kola i sistem od devet kamera posebno za svečano otvaranje.
• Scenografija i tok ljudi: projekt je omogućio kretanje hiljada izvođača i sportista, uz specijalizirane zone za "scensko-koreografski" program i tradicionalnu predaju olimpijske zastave delegaciji iz Lake Placida.

Dramatična preobrazba: od Olimpijade do rata

Slava 1984. bila je u oštrom kontrastu sa sudbinom stadiona manje od deset godina kasnije. Tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu i duge opsade Sarajeva (1992–1996), koševski kraj našao se na prvoj liniji. Iako je stadion ostao na teritoriji pod kontrolom Armije Republike Bosne i Hercegovine (ARBiH), često je bio meta granatiranja i snajperske vatre.

Uprkos stalnoj prijetnji nasiljem, simbolična uloga stadiona kao mjesta otpora nije nestala. Izvori navode da su se na Koševu fudbalske utakmice igrale čak i u najtežim periodima opsade. Istovremeno su pomoćni sportski tereni doživjeli sumornu prenamjenu: pošto su tradicionalna groblja bila nedostupna ili popunjena, ti prostori su pretvarani u improvizirana groblja za hiljade građana ubijenih tokom rata.

Medicinski timovi nose ranjenog civila preko terena na potresnoj slici Koševa iz godina opsade.

Do kraja rata stadion je bio u krajnje zapuštenom stanju. Konstrukcijska oštećenja bila su velika, a teren i tribine nosili su tragove višegodišnjeg granatiranja. Nekada svijetla olimpijska arena postala je spomenik gradskom preživljavanju u "teškim uslovima", a njen prelazak od mjesta međunarodne proslave do zone sukoba predstavlja jedno od najdramatičnijih poglavlja olimpijske historije.

Obnova i naslijeđe: stadion Asim Ferhatović-Hase danas

Obnova stadiona Koševo započela je gotovo odmah po završetku rata. Već 1996. stadion je obnovljen uz pomoć Međunarodne atletske federacije (IAAF) i Međunarodnog olimpijskog komiteta (MOK) kako bi ugostio "IAAF Sarajevo 1996 Athletics Meeting of Solidarity", prvo veliko međunarodno sportsko takmičenje u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini.

Dodatni radovi završeni su uoči dva simbolički izuzetno važna događaja koji su obilježili oporavak grada: posjete pape Ivana Pavla II u aprilu 1997. i koncerta grupe U2 kasnije iste godine. Ti događaji označili su povratak Sarajeva na svjetsku scenu, pretvarajući lokaciju iz zone sukoba ponovo u mjesto susreta i slavlja.

Poslijeratni povratak i savremena upotreba

Stadion je 2004. zvanično preimenovan u Olimpijski stadion Asim Ferhatović - Hase u čast legendarnog napadača FK Sarajeva iz 1950-ih i 1960-ih. Kao "skroman čovjek iz naroda", Ferhatović je i danas jedna od najvoljenijih ličnosti u bosanskohercegovačkoj sportskoj historiji, a spomenik njemu u čast stoji ispred stadionskog ovala.

Instalacija olimpijskog plamena na Koševu u poslijeratnom periodu.

Noćni pogled s koncerta U2 PopMart pokazuje ulogu stadiona u kulturnom oporavku Sarajeva.

Ovaj prizor s fudbalske utakmice potvrđuje trajnu ulogu Koševa kao velikog nacionalnog sportskog mjesta.

U februaru 2019. stadion je ponovo slavio olimpijski duh kao domaćin svečanog otvaranja XIV zimskog Evropskog omladinskog olimpijskog festivala (EYOF). Događaju je prisustvovalo 38.000 ljudi, što je predstavljalo simbolično oživljavanje gradske tradicije zimskih sportova 35 godina nakon Igara 1984.

Objekat je od tada ponovo učvrstio status jednog od glavnih kulturnih i sportskih centara:

• Sportski dom: zvanični je stadion FK Sarajevo i fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine, a domaćin je i lokalnih i državnih takmičenja u atletici, fudbalu i ragbiju.
• Kulturna prekretnica: 1997. na njemu je nastupio britanski bend U2 u okviru turneje "PopMart", u događaju koji je postao simbol poslijeratnog kulturnog preporoda grada.
• Visoke posjete: stadion je bio domaćin dviju papinskih posjeta: pape Ivana Pavla II 1997. i pape Franje 2015. godine.

Objekat trenutno čeka novu obnovu kako bi bio usklađen s najnovijim UEFA zahtjevima za pristup i standard stadiona.