Veliko Polje

Smješteno na visoravni velike nadmorske visine, usred gustih četinarskih šuma, Veliko Polje bilo je srce disciplina izdržljivosti na Zimskim olimpijskim igrama 1984. Kao glavno borilište za nordijsko trčanje i biatlon, njegove su staze osmišljene da iskušaju najbolje sportiste svijeta, a da pritom sačuvaju upečatljivu prirodnu ljepotu Igmana.

Brze činjenice

  • Lokacija: planina Igman, približno 12 km jugozapadno od Sarajeva, u blizini olimpijskih skakaonica.
  • Olimpijska uloga: glavno borilište za nordijsko trčanje i biatlon; dionica nordijskog trčanja u nordijskoj kombinaciji.
  • Održane discipline: muško i žensko nordijsko trčanje (pojedinačno i štafete), biatlon (20 km, 10 km i štafeta).
  • Ključni datumi: 9–18. februar 1984.
  • Nadmorska visina: 1.100–1.200 m.
  • Kapacitet: 25.000 gledalaca.
  • Današnji status: rekreativna zona za skijanje i planinarenje; dio izvorne infrastrukture i dalje postoji u različitom stanju očuvanosti.

Igmansko mrazište

Veliko Polje je prostrana planinska livada na igmanskoj visoravni. Lokalitet je poznat meteorolozima po fenomenu zvanom Mrazište. Zbog specifične topografije igmanske udoline dolazi do temperaturne inverzije pri kojoj se hladan zrak spušta i zadržava, što je dovelo do najniže zabilježene temperature u Jugoslaviji: -43,5°C.

Tokom Igara 1984. upravo je ta mikroklima osiguravala pouzdan snježni pokrivač koji je obično trajao 160 dana godišnje. Čak i za sunčanih dana posmatrači su bilježili "biserastu rosu" na travi u podne, kao potvrdu stalno niske temperature tla. Staze su uglavnom bile prosječene kroz guste šume, koje su pružale ključnu zaštitu od jakih vjetrova i čuvale kvalitet snijega za takmičenje.

Olimpijska izdržljivost: februar 1984.

Veliko Polje je tokom cijelih Igara bilo mjesto neprekidne aktivnosti, s iscrpljujućim rasporedom disciplina izdržljivosti. Ovdje su slavili švedski ski-legende Gunde Svan i Thomas Wassberg. Jedan od vrhunaca programa u nordijskom trčanju bila je trka na 15 km za muškarce 13. februara, kojoj su prisustvovali švedski kralj Carl XVI Gustaf i kraljica Silvia, fotografisani dok pažljivo prate finiš.

Gledaoci se okupljaju na drvenom mostu na Velikom Polju 1984. Takmičari stoje na startu na Velikom Polju 1984. Takmičari u nordijskim disciplinama u zoni starta i cilja na Velikom Polju 1984. Publika se okuplja na ciljnoj ravnini Velikog Polja 1984. Nordijski skijaši u trci na stazi Velikog Polja 1984. Italijanski nordijski skijaš na stazi Velikog Polja, 1984. Skijaš se priprema za nastup na Velikom Polju 1984. Takmičenje u nordijskim disciplinama u zoni starta i cilja na Velikom Polju 1984. Nordijski skijaš prilazi cilju na Velikom Polju, 1984. Nordijski skijaš prolazi kroz cilj na Velikom Polju 1984. Nordijski skijaš ulazi u cilj na Velikom Polju 1984. Marja-Liisa Hämäläinen na Velikom Polju tokom Zimskih olimpijskih igara 1984.

Na ovom lokalitetu održane su i biatlonske discipline, uključujući pojedinačnu utrku na 20 km i štafetu 4 x 7,5 km. Dana 12. februara borilište je posjetio sovjetski kosmonaut Aleksej Leonov, koji je kao član Sovjetskog olimpijskog komiteta pratio takmičenja u nordijskom trčanju. Iako je sovjetska ekipa imala jaku konkurenciju, tehnički delegati opisivali su atmosferu na Velikom Polju kao "veličanstvenu", a staze kao "izvanredno uklopljene" u slikoviti krajolik.

Biatlonac se priprema na startu na Velikom Polju, 1984. Biatlonac napušta startnu kućicu na Velikom Polju, 1984. Biatlonci se takmiče na strelištu Velikog Polja 1984. Biatlonci na strelištu Velikog Polja tokom Zimskih olimpijskih igara 1984. Biatlonac nišani na strelištu Velikog Polja, 1984. Sovjetski biatlonac na takmičarskom strelištu Velikog Polja, 1984. Biatlonci se takmiče na strelištu Velikog Polja 1984. Likovni prikaz olimpijskog biatlonskog strelišta na Velikom Polju 1984.

Tehnički pregled: postavka iz 1984.

Infrastruktura na Velikom Polju uglavnom je završena između 1979. i 1981. godine i predstavljala je značajnu modernizaciju postojeće mreže staza na planini, kako za zimska takmičenja tako i za cjelogodišnji trening.

Tehničke karte staza za nordijske i biatlonske discipline na Igmanu, 1984. Situacioni plan nordijskog borilišta Veliko Polje, 1984. Radnici postavljaju infrastrukturu na olimpijskom lokalitetu Veliko Polje, 1979. Izgradnja staza za nordijsko skijanje na Velikom Polju 1979. Biatlonske staze za Olimpijadu dobijaju oblik na Velikom Polju 1979. Biatlonsko strelište na Velikom Polju 1983. Zračni pogled na pripreme nordijskog centra Veliko Polje 1984. Zračni pogled na nordijsko borilište Veliko Polje tokom 1980-ih
  • Mreža staza: pripremljeno je 55 km namjenskih staza, uključujući posebne trase za nordijsko trčanje, biatlon i trening.
  • Startno-ciljna zona: prostirala se na 2,5 hektara, a glavni stadion bio je opremljen tada savremenim sistemom za vještačko zasnježivanje. U njemu se nalazila i kuća starta i cilja od 560 m² s restoranom.
  • Biatlonsko strelište: moderno poluautomatsko strelište imalo je 36 meta i nalazilo se neposredno uz startno-ciljnu zonu.
  • Ljetni trening: za ono vrijeme jedinstveno, borilište je uključivalo i 2.800 m asfaltirane rol-staze namijenjene "suhom" treningu nordijskih skijaša tokom ljeta.
  • Press sadržaji: na lokalitetu je uspostavljen pomoćni press centar od 1.000 m². Vodile su ga beogradske Borba, a sadržavao je 96 radnih stolova, 16 telefonskih kabina i 15 teleprintera za međunarodne medije.
  • Smještaj i logistika: pored pomoćnog Olimpijskog sela, udaljenog svega 1.000 metara od starta i cilja radi aklimatizacije na visinu, na borilištu je radio i Hotel Feri sa 70 kreveta prilagođenih mladima i gostujućim sportistima.

Tehnički podaci

Muško nordijsko trčanje

Kategorija 15 km 30 km 50 km 15 km NK
Ukupan uspon (MT) 538 m 910 m 1.692 m 455 m
Maksimalni uspon (MM) 36 m 36 m 36 m 36 m
Visinska razlika (HD) 120 m 134 m 132 m 134 m

Žensko nordijsko trčanje

Kategorija 5 km 10 km 20 km
Ukupan uspon (MT) 220 m 397 m 539 m
Maksimalni uspon (MM) 24 m 31 m 24 m
Visinska razlika (HD) 63 m 133 m 76 m

Biatlon

Kategorija 10 km 20 km 4x7.5 km
Ukupan uspon (MT) 300 m 614 m 227 m
Maksimalni uspon (MM) 23 m 38 m 23 m
Visinska razlika (HD) 69 m 89 m 39 m

Poslijeratno naslijeđe i današnji status

Nakon Igara, Veliko Polje je ostalo popularno odredište za rekreativno skijanje i profesionalne pripreme. Staze su bile zamišljene da dugo nakon gašenja olimpijskog plamena služe javnosti i razvoju nordijskih disciplina u Jugoslaviji.

Međutim, rat 1992–1995. teško je pogodio ovo područje. Igman je postao strateška linija fronta, a objekti borilišta pretrpjeli su velika razaranja. Iako je veći dio specijalizirane olimpijske infrastrukture propao ili nestao, samo "Veliko Polje" opstalo je. Danas se vratilo svojoj osnovnoj ulozi važne rekreativne i sportske zone. I dalje se koristi za nordijsko skijanje, sankanje i planinarenje, te ostaje dragocjen zeleni prostor za Sarajlije i goste grada.