Dvorana Zetra

Izgrađen kao krunski dragulj Zimskih olimpijskih igara 1984, kompleks Zetra bio je vrhunski domet jugoslavenskog inženjerstva i "srce" ledenih borilišta Igara. Smješten u naselju Koševo, spojio je ultramodernu zatvorenu dvoranu s vanjskim ovalom za brzo klizanje i tako stvorio jedan od najnaprednijih centara zimskih sportova u Evropi. Danas stoji kao snažan simbol sarajevske izdržljivosti, jer je nakon razaranja u ratu 1990-ih pažljivo obnovljen.

Brze činjenice

• Lokacija: naselje Koševo, sjeverni dio Sarajeva (oko 1.500 m od centra grada).
• Uloga 1984.: glavno borilište za hokej na ledu, umjetničko klizanje, brzo klizanje (na vanjskom klizalištu) i svečanost zatvaranja.
• Kapacitet: oko 8.500 mjesta u olimpijskoj postavci; do 14.000 za savremene višenamjenske događaje.
• Ključni datumi: zvanično otvorena 14. februara 1982; olimpijska takmičenja održana od 8. do 19. februara 1984.
• Arhitekti: Lidumil Alikalfić, Dušan Đapa i Osman Morankić.
• Današnji status: potpuno funkcionalan kompleks; domaćin ledenih sportova, koncerata i Olimpijskog muzeja.

Zelena transverzala: planiranje kompleksa Zetra

Razvoj Zetre, skraćenice od Zelena transverzala, bio je najambiciozniji i najskuplji projekt Igara 1984. Iako je dvorana sagrađena početkom 1980-ih, idejni korijeni lokaliteta sežu u poratni period nakon Drugog svjetskog rata. Arhitekt Juraj Neidhardt prvobitno je koševsku dolinu zamišljao kao "zelena pluća" Sarajeva. Koncept "Zelene transverzale" osmislio je kao vizionarsku vezu prirode i grada, s naglaskom na društveni prostor i rekreaciju.

Arhitektura "ledenog dvorca"

Vodeći arhitekti Lidumil Alikalfić i Dušan Đapa, zajedno s inženjerom Osmanom Morankićem, pretočili su Neidhardtovu viziju u "ultramodernu, uglastu građevinu" koja djeluje kao da lebdi unutar zelenog pejzaža. Najupečatljivija odlika dvorane bio je raspon od 96 metara, koji je nosilo šest velikih čeličnih rešetkastih nosača bez vanjskih oslonaca. Krov je prvobitno bio obložen bakarnim panelima i zamišljen tako da se dinamično uklopi u okolnu topografiju.

Prizor iz 1982. prikazuje gotovo dovršenu dvoranu dok se Zetra pripremala za probna takmičenja.

Prizor iz 1982. prikazuje gotovo dovršenu dvoranu dok se Zetra pripremala za probna takmičenja.

Prizor iz 1982. prikazuje gotovo dovršenu dvoranu dok se Zetra pripremala za probna takmičenja.

Prizor iz 1982. prikazuje gotovo dovršenu dvoranu dok se Zetra pripremala za probna takmičenja.

Ova perspektiva iz 1983. prikazuje dovršeni kompleks jednu sezonu prije Igara.

Zračni snimak iz 1984. smješta Zetru u širi sportski pejzaž Koševa.

Zračni snimak iz 1984. smješta Zetru u širi sportski pejzaž Koševa.

Fotografija iz faze gradnje bilježi montiranje konstrukcije tokom predolimpijske izgradnje.

Fotografija iz faze gradnje bilježi montiranje konstrukcije tokom predolimpijske izgradnje.

Fotografija iz faze gradnje bilježi montiranje konstrukcije tokom predolimpijske izgradnje.

Rani snimak iz 1981. dokumentuje radove na temeljima i konstrukciji buduće dvorane.

Fotografija iz faze gradnje bilježi montiranje konstrukcije tokom predolimpijske izgradnje.

Fotografija iz faze gradnje bilježi montiranje konstrukcije tokom predolimpijske izgradnje.

Fotografija iz faze gradnje bilježi montiranje konstrukcije tokom predolimpijske izgradnje.

Fotografija iz faze gradnje bilježi montiranje konstrukcije tokom predolimpijske izgradnje.

Fotografija iz faze gradnje bilježi montiranje konstrukcije tokom predolimpijske izgradnje.

Zračni pogled sa gradilišta bilježi brzu izgradnju Zetre unutar koševske doline.

Radovi u unutrašnjosti otkrivaju veliki čelični krovni sistem prije zatvaranja objekta.

Maketa prikazuje objedinjenu kompoziciju dvorane i ovala u sklopu kompleksa Zetra.

Maketa prikazuje objedinjenu kompoziciju dvorane i ovala u sklopu kompleksa Zetra.

Noćni prizor uoči Igara ističe osvijetljenu krovnu liniju Zetre i njenu modernu siluetu.

Ovaj plan podruma prikazuje servisne prostorije i tehničku infrastrukturu ispod glavne arene.

Situacioni plan prikazuje dvoranu, oval za brzo klizanje i pristupne zone kompleksa.

Presječni crtež detaljno prikazuje geometriju tribina i konstruktivne raspone unutar olimpijske dvorane.

Zetra je bila završena čak 14 mjeseci prije Igara, što je "iznenadilo i oduševilo" međunarodne sportske autoritete. U projektu su primijenjene najsavremenije tehnologije, uključujući stropne elemente tipa "Nilcon", ugrađene bez vanjskih oslonaca kako bi se ubrzala gradnja i smanjili troškovi. Na zvaničnom otvaranju 14. februara 1982. predsjednik MOK-a Juan Antonio Samaranch opisao ju je kao "veličanstvenu zatvorenu sportsku dvoranu" i naglasio da je rijetkost vidjeti takav objekt spreman toliko unaprijed.

Međunarodni posmatrači, među njima i gradonačelnik Innsbrucka, ocijenili su kompleks naprednijim u gradnji i tehničkoj opremi od ranijih olimpijskih borilišta, nazvavši ga najmodernijim sportskim objektom u Evropi. Projekat je bio toliko uspješan da su arhitekti za njega dobili nagradu "Borba" za najuspjelije jugoslavensko arhitektonsko ostvarenje 1982. godine.

Srce Igara: februar 1984. u Zetri

Tokom dvanaest takmičarskih dana Zetra je služila kao "srce" sarajevske Olimpijade, privukavši više od 145.000 gledalaca na svojim različitim borilištima.

Umjetničko klizanje: savršenstvo i "ples bogova"

Dvorana je na Valentinovo 1984. postala poprište jednog od najpoznatijih trenutaka u olimpijskoj historiji. Britanski plesni par na ledu Jayne Torvill i Christopher Dean izveo je svoj slobodni ples na Ravelov Boléro, rutinu koja je počela dok su klečali kako bi zaobišli tadašnja pravila mjerenja vremena. Nastup je bio toliko besprijekoran da su za umjetnički dojam dobili niz savršenih ocjena 6.0, što je bio neviđen podvig. Štampa je atmosferu opisivala kao "rijedak spektakl", a ispunjena dvorana ispratila ih je gromoglasnim aplauzom.

Zetra je bila domaćin i ženskog pojedinačnog takmičenja, u kojem je istočnonjemačka klizačica Katarina Witt osvojila zlato u tijesnoj završnici ispred Amerikanke Rosalynn Sumners. U muškoj konkurenciji Amerikanac Scott Hamilton osvojio je zlato uprkos snažnom naletu Kanađanina Briana Orsera, koji je dobio i kratki i slobodni program, ali je zaostao za Hamiltonom zbog obaveznih figura.

Hokej na ledu: turnir velikana

Olimpijskom dvoranom odjekivalo je navijanje više od 100.000 ljubitelja hokeja tokom cijelog turnira. Vrhunac je bio duel posljednjeg dana između Sovjetskog Saveza i Čehoslovačke. Moćna sovjetska reprezentacija izašla je kao pobjednik, osvojila zlatnu medalju i učvrstila dominaciju nizom od sedam pobjeda koji je ostao urezan u sjećanje svih koji su mu svjedočili.

Brzo klizanje: rekordi na vanjskom ovalu

Odmah uz glavnu dvoranu, na 400-metarskom ovalu za brzo klizanje, prvom takve vrste na Balkanu, nastupilo je 139 takmičara iz 24 zemlje. Ovaj sport je u Sarajevu obilježio i olimpijski debi brzoklizača iz Jugoslavije i Britanskih Djevičanskih Ostrva. Istočna Njemačka dominirala je ovalom s 11 osvojenih medalja. Karin Enke bila je najistaknutija pojedinka sa dva zlata i dva srebra.

Prizor pune olimpijske ledene scene prikazuje Zetru u punom kapacitetu tokom programa 1984.

Umjetnički klizači prikazani su u takmičarskim sekvencama iz olimpijskog programa Zetre.

Umjetnički klizači prikazani su u takmičarskim sekvencama iz olimpijskog programa Zetre.

Umjetnički klizači prikazani su u takmičarskim sekvencama iz olimpijskog programa Zetre.

Umjetnički klizači prikazani su u takmičarskim sekvencama iz olimpijskog programa Zetre.

Umjetnički klizači prikazani su u takmičarskim sekvencama iz olimpijskog programa Zetre.

Svečanost zatvaranja ispunjava led sportistima na kraju Sarajeva 1984.

Olimpijska hokejaška akcija odvija se na glavnom ledu Zetre pred punim gledalištem.

Trenutak hokejaške ceremonije dodjele medalja prikazuje ekipe okupljene na ledu pod olimpijskim obilježjima.

Ovaj kadar bilježi upečatljiv olimpijski duel SAD-a i Čehoslovačke.

Olimpijska hokejaška akcija odvija se na glavnom ledu Zetre pred punim gledalištem.

Pogled u unutrašnjost arene pokazuje raspored sjedišta, rasvjetu i konfiguraciju ledene plohe tokom Igara.

Pogled u unutrašnjost arene pokazuje raspored sjedišta, rasvjetu i konfiguraciju ledene plohe tokom Igara.

Pod večernjim svjetlima dvorana djeluje kao potpuno aktivno olimpijsko borilište.

Torvill i Dean nastupaju u Zetri u kultnim plesnim sekvencama Sarajeva 1984.

Torvill i Dean nastupaju u Zetri u kultnim plesnim sekvencama Sarajeva 1984.

Torvill i Dean nastupaju u Zetri u kultnim plesnim sekvencama Sarajeva 1984.

Torvill i Dean nastupaju u Zetri u kultnim plesnim sekvencama Sarajeva 1984.

Torvill i Dean nastupaju u Zetri u kultnim plesnim sekvencama Sarajeva 1984.

Torvill i Dean nastupaju u Zetri u kultnim plesnim sekvencama Sarajeva 1984.

Torvill i Dean nastupaju u Zetri u kultnim plesnim sekvencama Sarajeva 1984.

Torvill i Dean nastupaju u Zetri u kultnim plesnim sekvencama Sarajeva 1984.

Svečanost zatvaranja 1984.

Uvečer 19. februara 1984. dvorana Zetra bila je domaćin završnog čina Igara. Pred punim gledalištem od 8.500 ljudi sportisti iz 49 zemalja okupili su se na ledu za tridesetominutnu ceremoniju. Za razliku od grandioznog otvaranja na stadionu Koševo, zatvaranje je bilo intimnije; zbog veličine arene svaka zemlja mogla je imati samo šest predstavnika na ledu. Nakon egzibicije umjetničkog klizanja, Juan Antonio Samaranch proglasio je Igre "najboljima do tada", a zatim je ugašen olimpijski plamen uz tradicionalni oproštaj: "Doviđenja, drago Sarajevo".

Održavanje "najljepšeg sportskog kompleksa"

Osim arhitektonske upečatljivosti, Zetra je bila i trijumf industrijske organizacije, obuhvatajući ukupno 42 hektara kada se uračunaju i okolne rekreativne zone.

Tehnički rad i upravljanje ledom

Da bi održala vrhunske podloge i u zatvorenoj dvorani i na vanjskom ovalu, Zetra je koristila centraliziranu energetsku stanicu snage 2 MW. U njoj se nalazilo sedam kompresora i tri toplotne pumpe za regulaciju leda u različitim uslovima. Vanjsko klizalište za brzo klizanje, površine 4.800 kvadratnih metara, zahtijevalo je preciznu kontrolu temperature kako bi izdržalo promjenjivu balkansku zimu. Za efikasno kretanje ljudi i opreme dvorana je bila opremljena putničkim i teretnim liftovima "David Pajić". U potezu racionalnog planiranja autori su podzemni nivo od 16.000 kvadratnih metara namijenili skladišnim potrebama gradskih komunalnih službi.

Atmosfera i doživljaj publike

Gledaoci i sportisti na raspolaganju su imali 43 svlačionice sa tuševima i saunama smještene ispod borilišta. Dvorana je Jugoslaviji prvi put ponudila vrhunske uslove i za atletiku u zatvorenom prostoru. Kada se nije koristio za led, vanjski oval bio je predviđen i za šest teniskih terena.

Posjetioci su objekat opisivali kao "pravi dvorac sporta", u kojem su akustika i savremeni sistem rasvjete stvarali gotovo pozorišnu napetost. Jedan od sedam olimpijskih press centara nalazio se upravo ovdje, posebno opremljen za zahtjeve novinara koji su pratili hokej i klizanje. Integracija moderne tehnologije bila je razlog posebnog ponosa; Zetra je imala najsavremenije elektronske semafore i bila je jedan od glavnih čvorova olimpijskog Teletext magazina, koji je u realnom vremenu slao rezultate i vijesti na televizore širom svijeta na engleskom i srpskohrvatskom jeziku.

Tehnički profil (postavka 1984.)

• Ukupna građevinska površina dvorane: 14.680 kvadratnih metara.
• Ukupna površina kompleksa: 42 hektara.
• Unutrašnji raspon: 96 metara (šest rešetkastih nosača).
• Sjedišta u dvorani: 8.500 (olimpijska postavka); do 14.000 (višenamjenska postavka).
• Vanjska tribina: 10.000 mjesta (stadion za brzo klizanje).
• Ledena ploha u dvorani: 60 x 30 metara.
• Staza za brzo klizanje: dužina 400 metara (površina 6.000 kvadratnih metara).
• Sistem hlađenja: elektrana od 2 MW sa 7 kompresora i 3 toplotne pumpe.
• Medijski sadržaji: press centar na lokaciji sa TV informacijskim sistemima i Teletext dekoderima.
• Sekundarne namjene: dvorana opremljena infrastrukturom za košarku, odbojku, rukomet i atletiku.
• Sadržaji za sportiste: 43 svlačionice s tuševima i saunama; 3.000 kvadratnih metara radnog prostora.
• Liftovi: putnički i teretni liftovi "David Pajić".
• Skladišni podrum: 16.000 kvadratnih metara.

Od olimpijske slave do ratnih oštećenja

Prelazak od vrhunskog sportskog borilišta do pozornice rata bio je brz i razoran. U šest godina nakon Igara Zetra je ostala živ centar ledenih sportova i kulture. Njen posljednji veliki trenutak zajedništva dogodio se 1991, kada je ugostila koncert "YUTEL za mir", antiratni događaj kojem su prisustvovale desetine hiljada mladih iz cijele Jugoslavije.

Već u maju 1992. kompleks je bio meta srpskih snaga. Dana 25. maja 1992. arena je pretrpjela katastrofalna oštećenja od granatiranja i fosfornih bombi, koje su zapalile drvenu unutrašnjost i čuveni bakarni krov. Iako su vatrogasci uspjeli spasiti dio konstrukcije, dvorana je ostala "spržena školjka" sa zjapećom rupom na krovu i kablovima koji su visjeli iznad ogoljenog poda.

Sklonište i groblje

Tokom opsade Sarajeva porušeni kompleks Zetre dobio je novu, sumornu funkciju. Duboki podrumi i glavna dvorana služili su Ujedinjenim nacijama i francuskim mirovnjacima kao baza za opremu i mrtvačnica za žrtve rata. U jezivom obratu olimpijske namjene, drvene stolice s tribina na kojima su nekad sjedili navijači rastavljane su i korištene kao sirovina za sanduke. Kako su gradska groblja često bila pod snajperskom vatrom, pomoćni tereni i fudbalsko igralište uz oval za brzo klizanje pretvoreni su u improvizovano groblje, gdje i danas uredni redovi bijelih nišana svjedoče o hiljadama stradalih.

Ratom oštećena Zetra prikazana je kao spaljena i ogoljena školjka tokom opsade.

Ratom oštećena Zetra prikazana je kao spaljena i ogoljena školjka tokom opsade.

Rani poslijeratni pogled prikazuje kompleks prije potpune obnove.

Dječaci koji se igraju uz ruševine simboliziraju povratak svakodnevnog života oko oštećenog borilišta.

Spašene ceremonijalne zastave suše se i pripremaju u fazi obnove.

Fudbalska utakmica na prostoru kompleksa pokazuje privremenu civilnu upotrebu odmah nakon rata.

Ruševna unutrašnjost dokumentuje tragove požara i urušenih obloga prije obnove.

Ruševna unutrašnjost dokumentuje tragove požara i urušenih obloga prije obnove.

Prigodna poštanska marka ovjekovječuje ratno spaljivanje Zetre.

Vojnik UN-a stoji pored oštećenog kompleksa, odražavajući njegovu ratnu prenamjenu.

Obnova 1999.

U februaru 1994. Juan Antonio Samaranch vratio se u opkoljeni grad i stao na led ruševne dvorane u kojoj je deset godina ranije zatvorio Igre. Vidno potresen, obećao je da će Međunarodni olimpijski komitet predvoditi obnovu.

Radovi su počeli u septembru 1997. Projekat je koštao 20 miliona dolara, od čega je MOK osigurao 11,5 miliona. Dodatna sredstva dali su Evropska unija, Grad Barcelona te različite međunarodne klizačke i humanitarne organizacije. Obnova je, gdje god je to bilo moguće, pratila originalne nacrte, pa je do marta 1999. dvorana ponovo vraćena statusu vodećeg sportskog objekta na Balkanu.

Zetra danas: Olimpijska dvorana Juan Antonio Samaranch

Nakon smrti bivšeg predsjednika MOK-a, objekat je 2010. zvanično preimenovan u Olimpijsku dvoranu Juan Antonio Samaranch u znak priznanja za njegovu ulogu u obnovi. "Nova" Zetra ostala je jedan od temelja društvenog i sportskog života Sarajeva.

Pogled nakon obnove prati povratak Zetre kao funkcionalnog gradskog i sportskog simbola.

Pogled nakon obnove prati povratak Zetre kao funkcionalnog gradskog i sportskog simbola.

Pogled nakon obnove prati povratak Zetre kao funkcionalnog gradskog i sportskog simbola.

Pogled nakon obnove prati povratak Zetre kao funkcionalnog gradskog i sportskog simbola.

Pogled nakon obnove prati povratak Zetre kao funkcionalnog gradskog i sportskog simbola.

Savremeno ulazno pročelje prikazuje obnovljeni kompleks u redovnoj javnoj upotrebi.

Aktivnosti EYOF-a 2019 potvrđuju obnovljenu ulogu Zetre u međunarodnim omladinskim takmičenjima.

Muzejske postavke čuvaju artefakte Sarajeva 1984 unutar obnovljenog kompleksa Zetre.

Detalj olimpijskog tornja označava kontinuitet između naslijeđa 1984. i današnjeg identiteta lokacije.

Naslijeđe i savremena upotreba

Danas kompleks ima mnogo širu funkciju od same glavne ledene plohe. Arena redovno ugosti međunarodna sportska takmičenja, poput Evropskog omladinskog zimskog olimpijskog festivala 2019, ali i velike koncerte, sajmove i političke skupove. Uprkos memorijalima u okolini, dvorana je ponovo mjesto "novih znakova života", vraćajući svoju ulogu regionalnog središta za omladinu i sport.

Posjeta Zetri

Smještena u koševskom kraju, dvorana je lako dostupna javnim prijevozom ili dvadesetominutnom šetnjom iz centra grada.

Tokom zimskih mjeseci klizalište je često otvoreno za građanstvo, čime se nastavlja tradicija "masovnog sporta i rekreacije" koju su planeri 1980-ih imali na umu.